Ivan Čizmić: Bonovi

Nedavno je izbila afera jer su radnici Diokija, koji već šest mjeseci nisu dobili plaću, umjesto svoje plaće u novcu, dobili bonove za Konzum u vrijednosti od 200 kuna. Iz Agrokora su objasnili da su na taj način kompenzirali isporučenu plastiku. Također, mnogi radnici u Hrvatskoj u zadnje vrijeme su sve češće počeli dobivati dio plaće u bonovima, Konzumovim ili pak nekog drugog trgovačkog lanca, ovisno s kim se radi čuvena hrvatska kompenzacija. Na internetu su se čak pojavili i oglasi u kojima ljudi prodaju svoje bonove, koji njihovim poslodavcima služe kao zamjena za plaću. Radnici su s razlogom ogorčeni te ironično napominju da se bonovima ne mogu platiti računi. Često radnici dobiju i bonove tvrtke u kojima rade, koje dakle moraju potrošiti isključivo kod svog poslodavca. Time su i radnici prisiljeni kompenzirati – i to svoj vlastiti rad!

Ipak, sasvim je jasno da se prema članku 84. Zakona o radu, plaća isplaćuje isključivo u novcu. Prema tome, ovakav tip isplate plaće jest nezakonit. Stoga je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić zbog navedenog događaja hitno „natjerao“ Državni inspektorat da odmah krene u inspekciju vezano uz ovaj slučaj. Tim povodom, ministar je izjavio da „ako se dokazi potvrde, postoji mogućnost podizanja kaznene prijave DORH-u protiv poslodavca koji na nelegalan način isplaćuje plaću“. Ministar je upozorio i na problem prekršajnog sankcioniranja ovakve i slične prakse: “Problem je u tome što povrede članka 84. Zakona o radu, nužno za sobom ne vuku nikakvu prekršajnu sankciju, ali se nadam se kako će se u budućnosti na tome poraditi, kako bi se ovakvoj praksi stalo na kraj”. Tako je ministar Mrsić najavio borbu aktualne vlade protiv grubog kršenja radničkih prava.

Prema Zakonu o HNB-u jedino zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj je kuna te je zato protuzakonito kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga, kao i za isplatu plaća, koristiti bonove. Nadalje, članak 28. Zakona o čeku određuje da je “zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona”.

Državni inspektorat Republike Hrvatske nadzire primjenu propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika, što između ostalog uključuje i problematiku plaća. Dakle, Državni inspektorat je nadležan i za postupanje prema članku 27. i 28. Zakona o čeku. Prema tom zakonu kazne za kršenje navedenog članka su od 20 do 200 tisuća kuna za pravne i fizičke osobe te od 2 do 20 tisuća kuna za odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Problem je, nažalost, kao i kod većine stvari u ovoj državi, nešto dublji. Naime, mnogi poduzetnici su, zbog predugačkih rokova isplate, sve većih dugova i uopće neizvjesnosti naplate, prisiljeni pristati na kompenzacije u bonovima kako bi se bar nekako naplatili. Zatim, zbog nedostatka novčanih sredstava, poslodavci umjesto da isplate plaće u novcu, te bonove jednostavno proslijede radnicima. Tako poslodavcima ostaju samo dvije mogućnosti - ili svojim zaposlenicima uopće neće dati plaću ili će ih isplatiti u bonovima. Na ovaj način su bonovi u nekim tvrtkama “istisnuli” kunu i postali valuta u kojoj se isplaćuje plaća.

Praksa korištenja bonova se godinama značajno proširila. Nažalost, ovoj praksi su skloni čak i neki koji tome ni u kakvom slučaju ne bi smjeli biti, vršitelji javnih dužnosti poput gradonačelnika Splita, Željka Keruma. Tako su umirovljenici i nezaposleni od Grada Splita dobivali naknadu ne u novcu, već u bonovima iskoristivim isključivo u određenim trgovačkim lancima. Također je i Kerumov stranački kolega Joško Svaguša nedavno počeo isplaćivati dio plaće u bonovima. I to ne bilo kojim bonovima, već onim koji se mogu upotrijebiti jedino u dućanima, a koga drugog nego - gradonačelnika Keruma!

Što se tiče samih Konzumovih bonova, koji su umjesto novca bili isplaćeni radnicima Diokija, problem je što se ovdje radi o najvećem poslodavcu u državi. Naravno, kada to rade najveći, tada vrlo lako na ovakvu praksu budu uskoro prisiljeni i svi ostali. Općepoznato je da su upravo takvi, veliki poslodavci, a u koje spada zahvaljujući očajnoj politici prethodne vlade i sama država, generator ogromne nelikvidnosti u ovoj zemlji. Stoga, nije na odmet istaknuti i činjenicu da je spomenutom izdavatelju bonova koji danas često služe kao platežno sredstvo umjesto nacionalne valute, pri stjecanju enormnog bogatstva 90-tih godina prošlog stoljeća osobito olakotna okolnost bila članstvo u HDZ-u i prijateljevanje s Franjom Tuđmanom. To sve govori na koji način naše društvo funkcionira sve ove godine.

Obzirom na katastrofalno stanje koje su HDZ-ove vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor ostavili iza sebe, stvari kao što su isplate plaća u bonovima, nažalost, uopće više ne začuđuju. Međutim, tome treba već jednom stati na kraj, a državne institucije kao što su Državni inspektorat, Državno odvjetništvo, sudovi, itd. moraju ovdje biti potpuno učinkoviti.

Utoliko je svima jasno da će nova vlada na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem u vremenu koje slijedi imati prepune ruke posla.